Biljke mogu da vide, čuju, govore, predvide, pamte….

Imaju više čulnih organa nego mi ljudi. Paradajz osjeća nadolazeći vazdušni pritisak tri dana unaprijed. Indijska vrsta kupusa Arbus precatorius se u naučnim eksperimentima pokazala kao odličan prognozer za oluje i zemljotrese

Sve više naučnika priznaju biljkama jednu posebnu formu inteligencije. Biljke su na isti način žive kao životinje i ljudi i još više, imaju sposobnosti koje ne možemo ni zamisliti. Predstavnici mlade grane nauke „Biljne neurobiologije“ otvaraju rampe između biljnog i životinjskog carstva. Govori se o „predstavi budućnosti“, „traženju partnera“, „ljubomori“, biljke imaju socijalnu inteligenciju, “mozgaju” i nerviraju se. One ne vrište od bola, ne bježe, prema ljudima se ponašaju praktično kao mrtve.

  Vide i čuju
Kroz civilizaciju jedino su, čini se, Indijanci znali kad su govorili da su biljke životinje bez nogu, i obraćali im se sa „brate drvo, sestro cvijete“. Jozef Šepah predstavlja nam čudnovate fenomene iz biljnog svijeta i uvodi nas u njihov tajni život. On tvrdi da su bijke na isti način žive kao životinje i ljudi.

  • Biljke imaju sposobnosti koje mi ne možemo sebi ni predstaviti! Imaju više čulnih organa nego mi ljudi. Ovaj zeleniš neprestano provjerava svoje okruženje na dvadeset različitih faktora između ostalog svjetlo, vlaga, osobine tla, sila zemljine teže, elektro i magnetsko polje na koje se orijentiše slično pticama.

Prof. Dietmar Volkman, iz Instituta za citologiju i molekularnu biologiju u Bonu kaže:

  • Uvijek smo podcjenjivali biljke i to činimo i danas. Samo su Indijanci oduvijek bili svjesni kada su učili djecu da su „biljke životinje bez nogu“.

BILJKE VIDE: Imaju milijarde očiju! Ukupna zelena površina im je jedan moćni organ vida. Optičke ćelije biljaka registruju više talasnih dužina od naših. Sokratea exorrhiza – hodajuća palma se pomjera iz sjenki velikog drveća tako što korijenje nalik štulama ciljano pušta u pravcu svjetla, a drugo ostavlja da truli. Tako je uvijek u potazi za boljim mjestom.

  • Ovo ambiciozno ponašanje se vidi još kod klice. Klica već obrazuje trodimenzionalnu sliku. Rast i položaj lista su tako postavljeni da mlada biljka zadobije najviše moguće svjetla. Ove reakcije, kako pokazuje moderna citologija, nisu nasljedno predoređene, biljke pokazuju fleksibilnost i prilagođavanje – dakle inteligento ponašanje.

BILJKE ČUJU: doduše nemaju uši ali na molekularnom nivou posjeduju jednu sasvim sličnu opremu kojom registruju razne frekvencije. Svaka ćelija ima ćelijsku membranu koja je osjetljivija od ljudskog uha. Kineskim naučnicima uspjelo je da dokažu da niskofrekventni zvuk povećava aktivnost enzima i stimuliše protok tečnosti.
BILJKE GOVORE: To tvrdi biohemičar prof.  Wilhem Boland i dodaje da “najčešće biljke pričaju o napadima biljojeda“. Jezik im je hemija, a riječi supstance koje se prenose vjetrom. Tako biljka može komunicirati podjednako dobro kao i živitinja glasovima. Ta vrsta komunikacije mirisima ide tako brzo da se radi o minutima.
  Kupus najavljuje zemljotrese

BILJKE IMAJU UKUS: Vrh korijenja je osjetljiviji od nepca svakog gurmana. Molekularni biolog František Baluška pokazao je da površine blizu vrhova korijenja (korjenske kape) imaju naročitu ulogu vezanu za inteligenciju. Na monitoru svog kompjutera pokazao je jednu 4 mjeseca staru biljku raži. Njen ukupni korijen ima površinu 1000 kvadratnih metara. Procijenjeni broj korjenčića bio je 13 miliona, sa otprilike 14 milijardi korjenskih dlačica. Svaki pojedini korjenčić ima zonu koja preuzima funkciju sličnu mozgu. Dakle, imamo pod zemljom nervnu mrežu veliku kao Word Wide Web – internet.
BILJKE OSJEĆAJU: Poneke reaguju na vlakna vune od 0,00025 gr, koje naša koža i ne primjećuje. Prošlo je vrijeme kada su ljudi koji su milovali krastavce da bi ih podstakli na rekord izlagani podsmijehu. Danas se ljudi koji maze sobno bilje mogu samo pohvaliti. Biljke bolje napreduju ako redovno primaju nježnosti a sad znamo da dodiri aktiviraju izvjesne gene. Svako to može provjeriti tako što zasadi dvije biljke pasulja i jednu od njih svakodnevno „masira“ tokom jedne nedjelje 4×10 sekundi dnevno. Razlika će biti frapantna.
BILJKE IMAJU KOMPAS: Imaju osjećaj za strane svijeta koji mi nemamo. Silpium lacanitum okreće listove u pravcu sjever-jug. Biljke se mogu nalik pticama orijentisati spram električnog i magnetskog polja.
BILJKE MOGU PREDVIĐATI: Paradajz osjeća pad atmosferskog pritisaka tri dana unaprijed i pojačava spoljnu debljinu kore. Indijska vrsta kupusa Arbus precatorius se u naučnim eksperimentima pokazala kao odličan prognozer za oluje i zemljotrese.

 

   Vole cvrkut ptica

Američki farmer Roy McClurg redovno ozvučije svoju 40 jutara veliku plantažu narandži na Floridi. Iz zvučnika odzvanja zvuk koji za naše uho djeluje kao hor cvrčaka. Ptice reaguju na ovaj zvuk, dolijeću u jatima i pridružuju se u pjevanju. Za razliku od drugih McClurg za poboljšanje rasta, prinosa i kvaliteta koristi samo cvrkut. U praksi, njegove narandže su veličine malog grejpfruta, dupliraju sadržaj, vitamina C, a prinos je veći za 30%.

To nam govori da kosovi, čvorci i ostala družina cvrkutom daju svoj doprinos rastu biljaka, i time cjelokupnoj prirodi.

(aura.ba)

Komentari

komentara