BESMRTNICI SU VEĆ MEĐU NAMA? Novi generaaciju već čeka vječni život!

Stručnjaci tvrde da dostignuća u nauci već danas mogu da produže prosječni ljudski vijek čak do 200 godina, ili – zauvijek?

Među nama već žive ljudska stvorenja koja nikada neće umrijeti! To tvrdi naučnik, saradnik univerziteta Nova Engleska Džordž Jang, pozivajući se na procjene i istraživanja čuvenog ruskog naučnika i filozofa Igora Viševa.

Jednostavno rečeno, i Višev i Jang se slažu u jednom: genetski inženjering, zamjena prirodnih organa vještačkim, nano-tehnologija i još mnoga druga dostignuća nauke već danas mogu da produže nama poznati prosječni ljudski vijek čak do granice iznad 200 godina.

  Dobitna varijanta

Višev je nedavno izjavio da bi, s obzirom na poznata dostignuća nauke i tehnologije, ljudski vijek mogao da bude nešto duži od 200 godina, dok Jang smatra da je ruski naučnik suviše „skroman“ i da među nama, iako to ne znamo i nismo uopće toga svjesni, već žive mladi naraštaji koji, praktično, nikada neće umrijeti. Bar ne u onom smislu koji mi danas zovemo smrću!

Jang smatra da će sva najnovija otkrića u nauci i tehnici, zapravo, stvoriti (ili su već stvorili) „dobitnu varijantu“ onoga što Višev naziva „praktičnom besmrtnošću“. Ljudi će, ipak, kaže Višev, još umirati, ali će nauka i tehnologija „praktičnog vaskrsnuća“ postepeno dovesti do „povratka u život umrlih“.

Razmišljanja Viševa o praktičnoj besmrtnosti, kaže Džordž Jang, samo su nastavak varijacija ideja ruskog filozovskog pravca kosmizma, koji je procvat doživio u 19. i sredinom 20. vijeka. Rodonačelnik ovog pravca je ekscentrični ruski mislilac Nikolaj Fjodorov (1829-1903). Njegove ideje su nastavili da razvijaju ruski religiozni filozofi Nikolaj Berđajev, Pavel Florenski i Sergej Bulgamkov. Posebno zanimljivi u cijeloj ovoj priči su naučnici – teoretičari: pionir raketarstva Konstantin Ciolkovski, Vladimir Vernadski, tvorac pojma „noosfera“, ali i heliobiolog Aleksandar Čiževski.

  Autotrofičko hranjenje

Jang kaže da neka od predviđanja pomenutih mislilaca i naučnika podrazumjevaju istraživanja svemira daleko od Zemlje, praktično priznavanje srodstva svih živih bića u svemiru, radikalnu psihološku, kulturnu i socijalnu preorjentaciju ljudskog roda…

A naposljetku, prekomponovanje našeg tijela (i organizma) sa ciljem da vremenom ljudska vrsta pređe na autotrofičko hranjenje – drugim riječima, da se „hranimo“ sunčevom energijom i vazduhom, umjesto biljne i životinjske hrane, što je nama najteže shvatljiva ideja.

U krajnjoj liniji, zaključuje Jang, osnovna ideja kosmista je bila i ostala – besmrtnost, a koliko će nauka da prati taj korak – vidjećemo!

 

Kako se spasiti od smrti?

Mnogi stručnjaci vode žestoke diskusije da li je za ljudski rod dobro i potrebno da se praktično uništi ograničenje trajanja ljudskog života. Oni smatraju da nije najvažnije pitanje da li treba „rekonstruisati“ čovjeka i svemir u cilju beskonačnog trajanja ljudskog života, već da li je to – poželjno?!

Američki naučnik Jang kaže da na to pitanje nema niko još odgovor, posebno na pitanja šta je to smrt, kako bismo mogli da se od nje „spasimo“, ali i – da li treba to da uradimo? Možda će neki od već vječno živećih među nama moći da odgovore na to…

Granice života i smrti

Višev zna šta znači prevazilaziti prepreke – slijep je od 14. godine usljed nesreće za vrijeme koje je eksperimentisao sa opasnim hemikalijama, ali je uprkos tome izgradio sjajnu akademsku karijeru; posjećuje međunarodne konferencije, radi na računaru na više jezika, igra šah, skija i kliže sa svojim unucima.

Važno pitanje je svakako, da li čovječanstvo može da pređe svoju prepreku, koja je veća od svake pojedinačne, pa i Viševe – da eliminiše granice života i smrti, ali i da li mu je to potrebno.

Vijekovima pjesnici pronalaze inspiraciju u misteriji smrtnosti, gledajući je na neki način kao cijenu koju moramo platiti za visoku vrijednost života.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!