Besmisleni mitovi o hrani: Istina o vitaminima, margarinu, mesu i raku!

Većina mitova o hrani doista je istinita, no neka (vrlo popularna) vjerovanja zapravo uopće nisu znanstveno utemeljena. Evo nekih za koje ste možda mislili da su istiniti, a nisu!

Piše: Dušica Ranđelović, predsjednik udruženja “Zdrav život – zdrav stav”

Iz ko zna kojih razloga među ljudima su se proširili mitovi o hrani, koji ne samo da nemaju smisla, nego su čak i opasni. Evo nekih od njih:

Kuhanje uništava vitamine

Neki vitamini, poput vitamina C, termički su osjetljivi, pa je npr. narandžu i papriku svakako najbolje jesti sirovu. Međutim, nisu svi vitamini jednako osjetljivi na temperaturu, a kuhanjem se čak i povećava apsorpcija nekih stvari: kuhani paradajz sjajan je izvor likopena. Svakako treba paziti na to da se hrana ne prekuha te koristiti zdrave kuharske tehnike.

Margarin je zdraviji od maslaca

Maslac sadrži zasićene masnoće životinjskog porijekla i, ako ga se jede puno, može povećati LDL holesterol tako ga da treba vrlo umjereno koristiti. Međutim, klasični margarin može biti još gori, jer sadrži tzv. transmasnoće koje ne samo da podižu ‘loš’ holesterol (LDL), nego i snižavaju onaj dobri (HDL). Srećom, sve više proizvođača slijedi trend korišćenja modernih tehnologija zgušnjavanja biljnih masti, koje rezultiraju zdravim margarinom s minimalnom količinom ili potpuno bez transmasnoća.

S godinama se debljamo zbog sporijeg metabolizma

Ovo je djelimično tačno, jer se metabolizam nakon 35 zaista usporava, ali tek 2-3% na svaku dekadu života. Poštujući razlike među individuama, naučnici tvrde da ni u najdrastičnijim slučajevima usporenje nikako ne može biti brže od 5% po dekadi. Ali, to nije razlog za debljanje, jer se debljamo samo kad više jedemo nego što trošimo. Ono što se dešava ustvari je da se sporije oslobađamo svakog unijetog viška hrane. Dakle, treba jesti prema stvarnim potrebama, a ako vam je to problem, više se krećite, vježbajte ili fizički radite neke poslove koji vas ispunjavanju.

Meso uzrokuje rak
Neki naučni krugovi pokušali su povezati kulture u kojima se često jede hrana s roštilja s povećanim rizikom od raka. Prepečeno meso treba izbjegavati iz puno razloga, ali ne postoji nijedno istraživanje koje je dokazalo da bi čak velike količine zagorjelog mesa pojedene tokom života imale ikakve veze s rakom.
Ipak, o mesu bi se mogle reći neke druge činjenice: da se stoka danas uzgaja na način koji je dvojben i u zdravstvenom i u etičkom smislu, da se preteruje s hormonima i antibioticima… Rješenje je u okretanju ka ekološki i zdravstveno prihvatljivijim načinima uzgoja, a ne u odricanju od mesa. Meso nam je potrebno. Nutricionisti zastupaju stanovište da su umjerene količine mesa nužne i zdrave. Ja zastupam to stanovište takođe.
Niko ne može bez prejedanja dnevno pojesti preporučenih pet porcija voća i povrća
Najnovije preporuke nutricionista nisu više pet, nego čak devet porcija voća i povrća, ali to nije puno: osnovna zabluda je u tome da porcija nije isto što i obrok. Da biste bolje shvatili, evo primjera 8-9 porcija raspoređenih u 3-4 dnevna obroka: pola šoljice bobičastog voća za doručak, 1 šoljica svježeg voćnog soka za užinu, 2 šoljice salate od različitog povrća za ručak, i za večeru voćna salata ili svježe voće u količini 1 šoljice ili 1 šoljica povrća kuhanog na pari.

Ipak neko voće bi trebali da izbjegavate uveče a to su one vrste sa više fruktoze u sebi.
Uz nešto žitarica za doručak, mesa ili ribe i priloga poput riže, grilovanog ili svježeg povrća, i voća za užinu eto cjelodnevne zdrave ishrane za koju se ne može reći da je preobilna.
Što se tiče ishrane, odnosno pridržavanja određenog jelovnika u svrhu anticelulita tu je već situacija malo drugačija i više treba forsirati određenu vrstu povrća sa kombinacijom mesa.
Dakle, nije nemoguće, nego je čak prilično jednostavno dnevno pojesti najmanje pet porcija voća i povrća. Još više ćete učiniti za zdravlje, ako tokom dana birate voće i povrće u što više različitih boja, jer to garantuje veću raznovrsnost nutrijenata.

Ono što je vaše da obratite pažnju je šta činite sami svom tijelu i duši svakodnevno, jer to ima daleko veći efekat od onoga što bilo ko može da uradi u djeliću nekog vremena. Svako od nas koji se bavimo brigom o drugima treba da edukujemo ljude o onom što oni treba da rade svo ono vrijeme dok žive svoje živote, daleko od ljekarske ordinacije.
Iscjelitelj je iscjelitelj bez obzira na metode koje koristi, dokle god ne škode drugome. Ima jedna divna engleska izreka koje se pridržavam u životu a ona glasi: „Do no harm- take no shit.“ Njom je rečeno sve.

error: Content is protected !!