Aura u posjeti Jašiju, mjestu koje čuva presvete celibne mošti svete Petke: SVETA PETKA I DANAS ČINI ČUDA!

Piše: Zoran Petrović Šumadinac (00381 66 113 813) (Ezosvet)

Na grobu Svete Petke, kako kaže legenda, događala su se razna čudesa. Pored njenih moštiju u Jašiju vjernici se najviše mole za iscjeljenja od raznih bolesti, spas od opasnosti, ratova, surove smrti…

Jaši ili Jaš je najznačajniji grad u Rumuniji. Grad se nalazi u sjeveroistočnom dijelu zemlje u istorijskoj pokrajini Moldavija. Ovaj grad je upravno sjedište istoimenog okruga Jaši kao i privredno – kulturno sjedište Rumunske Moldavije. Grad Jaši je bio prijestonica Moldavije od 16. vijeka do 1861. godine, a od 1916. do 1918. i prijestonica Rumunije.

U gradu Jaši nalaze se i presvete celibne mošti svete mati Paraskeve – Svete Petke.

Sveta Petka u srpskom narodu veoma je poštovana i cijenjena. Smatra se zaštitnicom žena, a, prema predanju, pomagala je bolesne i hranila gladne. Njen kult njeguje se vijekovima u jugoistočnoj Evropi, kako kod Srba, tako i kod Grka, Rumuna, Bugara, a poštuju je i pojedini nehrišćanski narodi na srednjem istoku. Po predanju, Sveta Petka je srpskog porijekla, i potiče iz imućne i pobožne porodice.

sveta petkaAnđeosko javljanje

Rođena je u Epivatu u Trakiji, između Silinavrije i Carigrada, krajem 10. vijeka. Na ikonama je predstavljena u monaškoj odjeći sa krstom u ruci. Bila je usamljena, mnogo godina je provela u pustinji, a prema predanju, javio joj se anđeo i usmjerio je da širi Hristovu vjeru. U doba pozne starosti poslušala je glas anđela, ostavila pustinju i vratila se u Epivat. Tu je poživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi.
Prepodobnu mati Paraskevu proslavio je njen podvižnički život u pustinji, ali i mnogobrojna čuda koje je, kako kažu vjerovanja, učinila poslije upokojenja, a prema riječima vjernika, čini ih i dan danas.

Nakon što se, prema predanju, svetiteljka u snu javila Georgiju i Jefimiji, hrišćani iz Epivata pronašli su njene mošti i prenijeli ih u hram Svetog Petra i Pavla. Njene čudotvorne mošti prenošene su od tada mnogo puta. U Carigrad, pa u Trnovo, a onda su opet vraćene u Carigrad, pa odatle u Beograd. Sada se njene mošti nalaze u rumunskom gradu Jašiju.
Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, po drugima jednostavno prenio mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenijete, po zapovijedi sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.                                                                                                                                                 Kneginja Milica uspjela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu.

 Dio hrama u kojem se nalazi preko 40 čestica svetih moštiju

Dio hrama u kojem se nalazi preko 40 čestica svetih moštiju

Petka čuva od surove smrti

Sultan Sulejman II. prenio je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad. 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je prenio u Jaši i položio u crkvu Sveta Tri Jerarha, gdje su i danas.

Na grobu Svete Petke, kako kaže legenda, događala su se razna čudesa. Pored njenih moštiju u Jašiju vjernici se najviše mole za iscjeljenja od raznih bolesti, spas od opasnosti, ratova, surove smrti…

U jednoj od mnogobrojnih posjeta manastiru, postavio sam sljedeće pitanje ocu Kleopu, nastojniku manastira:

“ Kulto čudima i iscjeljenjima Svete Petke je veoma rasprostranjen, i veliki broj ljudi joj se obraća molitvom za pomoć i spas u bolesti i drugim neprilikama. Kao čuvar moštiju sigurno ste svjedok čuda koja se dešavaju u hramu?!

– Svakako. Mi smo se na jednom sastanku uprave bratstva u Sabornom hramu dogovorili da pored moštiju stavimo jednu kutiju u koju će vjerni narod moći da piše svoja čuda i milosti koje je doživio posredništvom Svete Petke. Ta kutija (povećane dimenzije) se svakog trećeg dana prazni.

Presveta iscjeljujuća ruka prepodobne Paraskeve

Presveta iscjeljujuća ruka prepodobne Paraskeve

– Narod dolazi i osjeća milost, blagodat i radost što je svetiteljka tu prisutna zajedno sa njima. A naravno da se sva čuda i iscjeljenja vide, ali od nas, kao čuvara moštiju, traži se da sve sačuvamo u našem srcu. Čuda se dešavaju svakodnevno, narod dolazi, ne dešava se nikad da se red zaustavi, da mi možemo imati pauzu; toga jednostavno nema jer narod neprestano cirkuliše, a među njima ima dosta poklonika iz Srbije u organizovanim grupama, koji na taj način dokazaju svoju ljubav prema svetiteljk – odgovorio mi je otac.

– To sam se i sam uvjerio nakon više puta dolaska i poklonjenja ovim prečasnim moštima jer u jednom danu pokloni se oko 1000 – 1300 vjernika. Mnogo puta sam nailazio na red vjernika koji čekaju po 12 sati ne bi li se poklonili Svetoj Petki.

(aura.ba/arhiv magazina Aura)

 

Komentari

komentara