Amru je svekrva uništila ciganskom i vlaškom magijom, pomogao joj je vidoviti Ado, kralj vidovnjaka iz Doboja

Vidovnjak i duhovni iscjelitelj Ado iz Doboja, nerado, pomalo i stidljivo, ipak je odlučio javno progovoriti o svome radu. Skroman je pa misli da i jedna riječ o onome što radi može biti pogrešno protumačena, protumačena kao da je hvalisavac. A, on za to nije. Nije kriv što je dobio dar od Boga i što je svojim učenjem postigao to što jeste. Što je postigao da je na stotine klijenata oslobodio crne magije, sihira, uroka, popravio im porodične odnose…

U svijet alternativne medicine kročio je još od malih nogu. Tajne duhovnog iscjeljenja i ogledanje učio je od majke. Tvrdi da posjeduje i jednu staru, porodičnu knjigu koja u sebi sadrži tajne liječenja duhovnom medicinom.

–      Knjiga je stara preko tristo godina. U njoj se nalaze tajni zapisi koje mogu dešifrovati samo osobe koje dobro poznaju duhovni jezik. Također, koristim se i snovima u kojima često imam olovku i pišem zapise za određene osobe koje su mi se obratile za pomoć – veli vidoviti Ado.

Dalje govori kako se bavi istjerivanjem džina, otvaranjem zvijezde gleda čovjekovu prošlost, sadašnjost, budućnost, izrađuje zapise… Sve se to obavlja u posebnoj sobi koja je uvijek lijepo namirisana te je zaštićena određenim stvarima i učenjima.

–      Džini iz ove sobe ne mogu izaći. Iz nje ga šaljem u njegov svijet. Džina se ne bojim. Kada se sretnem sa dobrim, posluša me kada mu zapovjedim da iz osobe ode u rijeke, jezera, mora, u najdublje vode gdje i jesu njihova staništa. Oni su strašljivi pa i napadaju strašljive ljude, žene i djecu – kaže Ado.

Iskustva Adinih klijenata:

Amru je svekrva uništila ciganskom i vlaškom magijom, pomogao joj je vidoviti Ado, kralj vidovnjaka iz Doboja

Mojoj sreći nije bilo kraja kad me Damir, momak s kojim sam se zabavljala sedam mjeseci – zaprosio. On je bio sve što sam od života htjela. Njegovi su živjeli u Austriji, došli su na svadbu i onda nam često dolazili u posjetu, zvali, slali poklone. Činilo mi se da me ne begenišu ali sve dok me Damir volio – bilo mi je svejedno.

Međutim prođe godina pa dvije, a mi djece nemamo. Čujem ja da svekrva priča kako me treba otjerati, kao da je krivica bila na meni, kao da mi je pisalo na čelu. Uradimo hrpu nalaza ja i muž – sve ok, a djece nema. Ja sve bolesnija, muž se otuđi od mene, ništa mi ne ide za rukom.

Otkaz na poslu, boleščura sto…krenem obilaziti sva očajna vidovnjake, gatare, bioenergičare, sve redom. I travare. Utom mi muž reče da me ostavlja. Potonula sam skroz, ali, idem ja i dalje gatarama, kažu one, poneka, ima tu nešto ali ne znaju šta. Obišla sam pola Evrope dok nisam spas našla kod Ade iz Doboja, on je kralj vidovnjaka vjerujte. Nema jačeg vidovnjaka. Odmah mi je rekao da iza svega stoji svekrva da mi je uradila cigansku i vlašku magiju, sipala mi u piće i onda slala u poklonima. On je uništio sihire i ne samo to, on me zaštitio moju i Damirovu zvijezdu do kraja života. Ja sam opet ona stara, sretna, zaljubljena žena, s Damirom iščekujem naše prvo dijete, a svekrva nam ništa ne može.

Dragana M. (26) iz Vinkovaca: Ostavio me na dan vjenčanja i pobjegao sa mojom rodicom!

Osjećala sam da će to biti poseban dan za mene. Bila sam rapoložena, čila, i puna optimizma. Jutro je nekako posebno mirisalo. Jedva sam čekala da iskočim iz kreveta i javim se svome vjereniku. Poslala sam mu poruku, poželjela dobro jutro i očekivala neki topal sadržaj od njega. Međutim, ništa se nije desilo. Tada nisam slutila da me umjesto vjenčanja očekuje bol i tuga…

–      Hvala Bogu pa sam dočekala da se i moja mjezimica udaje. Ako još poživim do unučića, bit ću najsretnija osoba na svijetu. Ali, eto, nek se prvo danas sve dobro završi – govorila mi je toga jutra majka dok me milovala po kosi. Kao da je nešto slutila da će krenuti po zlu.

Uskoro je rodbina počela pristizati. Svi su bili nasmijani, sretni, sa darovima u rukma. Sa prijateljicama sam se sređivala, pospremala sobu. Samo je jedna moja rodica bila nekakva smušena i čudna. Nikako nije htjela blizu mene. Pravdala se da je boli glava, da je bolesna. U toj frci i trci, nisam ni primijetila kada se iskrala iz kuće…

Približavalo se podne a sa njim i moja nervoza i leptirići u stomaku. U 13 sati trebali su po mene doći svatovi. Od uzbuđenja nisam znala šta da radim. Jedva sam čekala da neko uđe u sobu i kaže mi da je moj princ stigao. Međutim, vrijeme je prolazilo a svatovi se nisu čuli. Polako smo svi postajali nervozni kada je zazvonio kućni telefon. Javila se majka. Klimala je glavom i na kraju samo tiho i teško izgovorila:

–      Neka vam bude…

Zvao je moj nesuđeni svekar. Izvinjavao se u sinovo ime koji nije htio da se oženi. Napio se. Ostavio me. Odbio. Pala sam u nesvijest. Moji su bili poniženi, ljuti, htjeli su im otići na vrata… Ali, sve džaba, srce je od bola htjelo da pukne.

Još gore me dotuklo saznanje da je zaručnik nestao iz grada sa mojom rodicom koja se pretvarala da je bolesna. Pobjegli su i vjenčali se. Bojali su se naše osvete. Ali, nisu morali. Čak smo i njegovu majku fino primili. Došla je da se izvine u ime svoje porodice. Nije jadna žena bila ništa kriva. Na početku sam se nekako i nosila sa bolom i podsmijehom. Čak se nisam radovala ni kada sam za tri mjeseca saznala da su se rastali, da ne mogu živjeti zajedno, da su se vratili…

Kao da sam bila opijena nekim čudnim vinom, nezainteresirana za sve ono što se dešava oko mene. Prijala mi je samoća, noću sam imala nesanice, ružne snove. Bojala sam se muškaraca. Nisam ni znala da se jedan mladić zaljubio u mene, da se čak i kod mog oca raspitivao zašto sam takva. Moj otac se prvo razgoropadio, a onda ga saslušao. Bio je zabrinut kada je čuo da se u gradu ponašam čudno.

Sa majkom je donio zaključak da me moraju odvesti do nekog iscjelitelja i potražiti pomoć. Vjerovali su kako sam žrtva magije. Uz preporuku smo došli kod iscjelitelja Ade u Doboj. Ado je otvorio moju „životnu zvijezdu“ i rekao da sam sretna što sam uopće živa. Na sebi sam imala crvenu, ljubavnu magiju koja me rastavila od zaručnika. Popila sam je u soku koji mi je rodica napravila.

Ado mi je toga dana uradio nekoliko tretmana. Učio je dove, molio se Bogu, bila sam u krugu oko kojeg je popalio svijeće i istjerao je iz mene đavolje sluge. Osjećala sam se bolje. Tu noć kod kuće sam prvi put mirno spavala i jedva čekala da ponovo  dođem u Doboj. Adu sam posjetila još nekoliko puta. Uspio je sa mene skinuti crvenu magiju. Govorio je i kako će se svo zlo napravljeno meni, vratiti njima.

Tako je i bilo. Ja sam na početku veze sa momkom koji je bio dovoljno hrabar da dođe do mog oca. A, ona je sada uistinu bolesna i svi joj se izrugivaju zbog propalog braka.