ALZHEIMEROVA BOLEST: KAKO USPORITI I OLAKŠATI BOLEST ZVANU “DUGO ZBOGOM”

 Gotovo svaki šesti stanovnik naše planete boluje od neke neurološke bolesti, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije čak pedeset miliona ima Alzheimerovu bolest  Jedan od simptoma tog oboljenja je gubitak pamćenja, čija je posljedica psihičko i tjelesno propadanje  Oboljelih je sve više, posebno u razvijenim zemljama pa se Alzheimerova bolest svrstava među vodeća oboljenja današnjice

Znakovi Alzheimerove bolesti dugo su pripisivani staračkoj senilnosti i nekim drugim bolestima sve dok nije prije stojednu godinu Alois Alzheimer prvi put opisao njen sindrom kao psihički poremećaj, koji je, prema njemu, dobio ime Alzheimerova bolest (AB) ili Alzheimerova demencija (DAT). I danas se više nagađa o uzrocima bolesti nego što se tačno zna što je izaziva, pa i dalje pripada neizlječivim bolestima. Ipak postoje mogućnosti da se bolest uspori, a kvalitet života oboljelog, ali i njegove porodice, koja je isto tako žrtva bolesti, poboljša.

Bolest se najčešće javlja u pedesetim i šezdesetim godinama života, a prema nekim statistikama, čak jedanaest posto osoba starijih od sedamdeset godina ima Alzheimerovu bolest. Obolijevaju podjednako sve rase, ali češće žene, jer im se životni vijek produžio. Otprilike pet godina od pojave prvih simptoma dolazi do teške demencije.

Demencija označava grupu zdravstvenih poremećaja koji su rezultat promjene rada mozga, a oboljelome onemogućavaju da samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti. Žrtve Alzheimerove demencije najčešće žive 5 do 7 godina nakon postavljanja dijagnoze. Za to vrijeme oboljelome treba omogućiti da ostane što duže samostalan, a to je podjednako važno za njega i osobe koje se o njemu brinu.

Bolest ima tri stadija: prvi traje 2 – 4 godine; javljaju se glavoblje, vrtoglavice, popuštaju radne sposobnosti, raspoloženje je blago depresivno. Drugi stadij traje od 2 do 10 godina, bolesnik postaje vrlo zaboravljiv i rastresen, gubi nadzor nad situacijom i zadacima, teško računa, loše se orijentira u vremenu i prostoru, zaboravlja dovršiti započete poslove, gubi sposobnost trenutnog pamćenja i mogućnost pohranjivanja informacija u dugotrajno pamćenje. Nije više u stanju obavljati profesionalni posao i održavati kućanstvo. Kod nekih se razvija paranoja. S vremenom govor osiromašuje, ritmički se pojavljuju šlogovi, tuđi govor se ne razumije. Učestalo se izvode neki pokreti poput čupkanja, glađenja, pranja, vezivanja vezica, ali se gubi sposobnost odijevanja.

U trećem stadiju, koji traje od 1 – 3 godine, kod oboljelog nervni sistem ometa sve normalne organske funkcije, pa se bolesnik više ne može micati, čak ni gutati. Na kraju umire od komplikacija, najčešće upale pluća.

Zabrinuti se treba čim se problemi sa pamćenjem bliske osobe počnu odražavati na njen privatni život. S razlogom, Alzheimerovu bolest nazivaju i “dugim zbogom”, jer je pred takvom osobom dugi period u kojem će polagano, ali progresivno slabiti njene mentalne sposobnosti, postepeno će gubiti osjećaj za stvarnošću.

 DJECA OBOLJELIH UGROŽENIJA

Alzheimerova bolest nije zarazna, ali bi mogla biti nasljedna. Prema jednoj od teorija nastanka potomci oboljelih imaju do deset puta veće šanse da također postanu žrtve ove teške bolesti središnjeg živčanog sistema.

Oboljeli od Dawnova sindroma, tj.mongloidnosti, imaju iste patološke promjene u mozgu u određenoj životnoj dobi. Mutacija na 21. hromosomu kod njih se često optužuje za pojačanu proizvodnju amiloida, što se u obliku nakupina ili plakova nalazi u moždanim stanicama obljelih. Takve nakupine uzrokuju i Alzheimerovu bolest.

 Liječiti da bi se spriječilo

Iako se ne znaju glavni uzroci, zna se da gubitak pamćenja uzrokuju različita stanja od kojih su neka prolazna, a neka nisu, a pojedina od njih mogu se i liječiti. Da bi se izbjegle drastične posljedice, važno je ne zanemariti simptome i čekati da prođu sami od sebe.

Prolazni gubitak pamćenja, može izazvati dehidriranost zbog nedostatka tekućine u tijelu, visoka temperatura kod nekih infektivnoh bolesti, Herpes simplex, manjak vitamina, nedovoljna ili nekvalitetna ishrana, reakcije na lijekove, problemi sa štitnjačom, endokrine bolesti, oksidativni stres, imunološke bolesti, moždani udar, visoki pritisak, šećerna bolest, tumori, metabolički poremećaji, depresija, pušenje, manje ozljede glave ili izloženost hemikalijama.

Dakle, uzročnici bolesti koje navode stručnjaci brojni su i raznoliki, a budući da takva stanja mogu biti ozbiljna i s teškim posljedicama treba ih što prije liječiti.

 Emocionalni problemi

Starije osobe ponekad imaju emocionalne probleme koji se mogu pobrkati s gubitkom pamćenja. To može biti osjećaj samoće, dosade ili zabrinutosti. Neki ljudi teško se suočavaju, naprimjer, sa odlaskom u penziju i sasvim novim načinom života.

Drugima smrt partnera ili bliske osobe izaziva emocionalni stres jer se također odjednom nalaze pred životnom promjenom. U novim životnim okolnostima mnogi su smeteni i zaboravni. Podrška bliskih osoba ili medicinska pomoć vrlo je važna da starije osobe lakše prebrode emocionalne probleme.

 MOZAK NE TRPI NERAD

Nenad Bogdanović, jedan od vodećih istraživača Alzheimerove bolesti, koji već gotovo 20 godina radi u Švedskoj, objašnjava kako je za sprečavanje napredovanja bolesti od velikog značaja bavljenje učenjem i kreativnim radom, jer oni doslovice jačaju mozak. Pretklinički stadij bolesti može trajati i 20 godina. Drugi stadij u kojem se vide neke promjene također traje 10 do 20 godina,  kada se Alzheimer konačno dijagnosticira, do smrti prođe i do 10 godina.

Znači, ljudi koji stalno treniraju mozak mogu od prvih promjena ćelija do smrti bolovati i pola stoljeća. Stoga osobe koje nisu dementne trebaju održavati svoju memoriju britkom čitanjem, učenjem, rješavanjem križaljki, rebusa i drugih enigmatskih mozgalica. Mozak ne trpi puno praznog hoda, jer moždani centar koji se ne koristi, brzo zamire, odnosno njegova se funkcija preusmjerava. Što više radi, mozak bolje radi.

 Kardio – vježbe

Vrlo su korisni hobiji i aktivnosti koji stimuliraju i duh i tijelo. Starenjem se prirodno smanjuje broj moždanih ćelija, neurona, kao i količina neurotransmitera koji su zaduženi za komunikaciju među njima. Taj proces može se usporiti kardio – vježbama koje poboljšavaju rad srca. Pri vježbanju ubrza se rad srca, poveća se protok krvi kroz tijelo, pa tako i snabdijevanje mozga.

Ako samo tri puta sedmično hodate po pola sata, svom ćete krvotoku pomoći da ostane zdrav, a mozak će vam na tome biti zahvalan. Jedna studija otkrila je da na naše pamćenje utiču i bolna leđa. Hronični bolovi u leđima mogu prouzrokovati godišnji gubitak od 1,5 kubnog centimetra moždane sive tvari. Područja u mozgu prazne se i iscrpljuju zbog boli pa ljudi, koje je trpe, sporije donose odluke.

 REDOVNA I URAVNOTEŽENA ISHRANA

Uz lijekove, što bolju higijenu i uopće brigu porodice i stručnih osoba, za oboljelog je vrlo važna pravilna ishrana. Za Alzheimerovu bolest ne postoje neke posebne dijete, već je bitno da dnevni jelovnik bude uravnotežen, te da sadrži namirnice koje će nadomjestiti neke minerale, koji oboljelima često nedostaju. Isto tako je važno kontrolisati da bolesnik redovno jede, jer jedan od simptoma ove bolesti je i gubitak apetita, te zaboravljanje na hranu

Gotovo kod svih oboljelih u organizmu manjkaju minerali cink i selen. Njihov manjak smanjuje izdržljivost, te sposobnost pamćenja i učenja. Može ih se nadoknaditi konzumiranjem crvenog mesa i mahunarki. Cinka, bakra i kalcija ima u nemasnim sirevima i proizvodima od neljuštenih žitarica. Kalcij je veoma važan jer prosljeđuje živčane impulse i glavni je medij međustanične komunikacije. Ima ga i u mliječnim proizvodima i nekim mineralnim vodama.

Također je utvrđeno da raspoloženje bolesnika vidno poboljšavaju namirnice i dodaci ishrani bogati vitaminim B12, C, D i betakarotenom, što nije čudno jer oni obnavljaju sluznice i ovojnice. Koenzim Q10, koji se koristi kao nadopuna ishrani kako bi se suzbilo prijevremeno starenje organizma, nije pokazao neke revolucionarne rezultate.

Kako je u ovom slučaju svaka sitnica važna, ipak se preporučuje ishrana namirnicama koje sadrže taj koenzim pa bi se na jelovniku svakodnevno trebala naći soja, krompir ili špinat. Te tri namirnice vrijedne su i zbog drugih visokokvalitetnih sastojaka koji se lahko razgrađuju i resorbiraju u organizmu. Preporučuje se na jelovniku imati mrkvu, slatke narandže i imandarine, te iznutrice. Bolesnik treba izbjegavati alkoholna pića.

 Prijatelj silicij

Kako je vrlo teško svemu doskočiti, oboljelom bi trebalo osigurati prehranu bogatu namirnicama koje vežu na sebe aluminij i ne dopuštaju njegovo upijanje i taloženje u organizmu. Silicij je element koji nas štiti, jer sprečava asimilaciju aluminija u organizmu, a ima ga u salati puterici, raštiki, kelju crvenom luku i smeđim algama, a u manjim količinama u svom tamnozelenom linatom povrću.

Zeleno povrće i začini općenito su korisna hrana za mozak, jer odlično opskrbljuju stanice kisikom, hlorofil, tvar koja povrću daje boju, i željezo pospješuje pohranu kisika u mozgu, a željezo ima i važnu ulogu u prijenosu kisika kroz krvotok.

 Omega – 3 smanjuje rizik

Istraživanja Sveučilišta u Kaliforniji, pokazala su da bi u sprečavanju Alzheimerove bolesti značajnu ulogu mogla odigrati hrana bogata omega – 3 masnom kiselinom ili takav dodatak prehrani. Pokusi sa miševima koji su nosili gen Alzheimerove bolesti dokazali su da bez obzira jesu li dobivali omega – 3 kroz hranu ili dodatak hrani, ostali su pošteđeni promjene u mozgu.

Kod ostalih životinjica na mozgu su se pojavile promjene tipične za tu bolest. Stoga bi prehrana, posebno osoba u čijoj porodici postoji Alzheimerova bolest, trebala sadržavati dosta ribe i soje ili bi se trebalo uzimati preparate sa omegom – 3.

 Tjelesna težina

Prekomjerna težina utiče na ukupno zdravstveno stanje pa i mozak. Stručnjaci tvrde sa pretile osobe imaju veći rizik od propadanja mozga u dijelu zaduženom za pamćenje. Objašnjava se da višak masnoće generira više hemikalija koje mogu biti otrovne za mozak. Jedna od njih, slobodni radikali, vežu se na stanice, ometaju im rad i dovode ih do propadanja. Starenje pospješuje taj proces, ali ga višak masnoća ubrzava.

 Strah od zaboravljivosti

Početni simptomi Alzheimerove bolesti često se pogrešno pripisuju senilnosti. S druge strane, mnoge starije osobe kod kojih prirodno dolazi do zaboravljivosti, strepe da su to prvi znaci bolesti. Danas su mnogi ljudi u visokoj starosti mentalno svježi i svjesni, ali je normalno i da su mnogi od nas iskusili što je to rupa u pamćenju. S godinama sve se teže osvajaju nova znanja, a pamćenje novih činjenica je sporije. No to nije i znak bolesti.

Pravi su simptomi brzo zaboravljanje, teško pronalaženje riječi u govoru, teškoće u čitanju i pisanju. Zbog toga oboljeli ne može više uspješno obavljati profesionalne zadatke. Ne njegovom krivicom, mijenjaju mu se karakter i ponašanje, postaje tvrdoglav i škrt. U ovoj fazi emocije su očuvane, ali s vremenom stanje postaje sve teže.

 

 

Komentari

komentara