Ako ne želite da vas bolest iznenadi: Prestanite da radite ovo!

Ako se poslušaju medicinski savjeti, kao imnogobrojna istraživanja dolazi se do poražavajućih podataka, a to je da danas ljudi umiru u sve ranijim godinama.

Uglavnom prerana smrt nastupa usled loših navika, loše ishrane i mnogih poroka koje prate ovo stresno vrijeme. Izbor je samo i isključivo na čovjeku koliko želi da se posveti sebi i ozbiljno shvati pojedine savjete.

Koliko god nekad bezazleno zvučalo, mala odricanja mogu i te kako poboljšati i produžiti životni vijek. Zašto sve prepuštati slučaju? Zar nije najjednostavnije uzeti sudbinu u svoje ruke?

Loše navike koje utiču na životni vijek čovjeka

Neredovna i loša ishrana

Od davnina je poznato da način ishrane i njen kvalitet u velikoj meri utiču na kvalitet života, pa i na njegovo trajanja. Isto tako važnu ulogu u dugovječnosti čovjeka ima i način na koji se hrani, redovno ili neredovno. Neredovna ishrana, tačnije gladovnje, može samo da dovede do pojačanog apetita, što će opet prouzrokovati gojaznost koja svakako nije dobra za ljudsko zdravlje ni u jednom segmentu. Ukoliko se prave veliki razmaci između obroka, mala količina unetih proteina, kao i preskakanje obroka može usporiti metabolizam što nikako nije dobro i u velikoj mjeri utiče na cjeloupno zdravlje, pa samim tim i na životni vijek ljudi.

 

Cigarete i njihovo štetno dejstvo

O tome koliko cigarete i na koji način ugrožavaju zdravlje opšte je poznato. Pušači ne da samo uništavaju svoj organizam, već štete i svojoj okolini i osobama koje ih okružuju. Pored toga što su cigarete poketači mnogih oboljenja, među kojima je i kancer, one će generalno skratiti život onome ko ih konzumira.

Pušači od ne pušača imaju preko 60 posto veće šanse za ranu smrt, što su dokazala i vodeća istraživanja jedne američke kompanije.

Ovdje se govori o osobama koje su dnevno pušile po 5 cigareta u prosjeku, dok one koje u toku dana popuše više od 10 cigareta povećavaju rizik od smrti i do 85 posto.

Bili aktivni ili pasivni pušači oni su izloženi velikim rizicima da kraće žive od onih koji nisu nikada konzumirali cigarete i trude se da budu u što zdravijem okruženju, bez duhanskog dima.

Alkohol utiče na kraći život

O ovoj opakoj supstanci vijekovima se vodi polemika, da li može i da koristi organizmu, osim što ga uništava. Velika je zabluda da će konzumiranje alkohola doneti i šta dobro osobi koja ga pije.

Alkohol je podmukao i djelovat će tiho i nečujno na ljudski organizam. Čak i umjerena konzumacija alkohola dovodi do ozbiljnih srčanih oboljenja i na taj način skražuje i život onome koga koristi. Alkohol nije lijek i ne radi ništa dobro za čovječiji organizam.

Razara organe, uništava jetru i nervni sistem i povećava rizik od prerane smrti.

 

 

Seksualni život

Redovan seks pogotovo kod muškaraca ima moć da produži život. Donijet će mnoštva radosti, ali ima sigurno onih koji nisu pomislili da im upravo seksualni život može produžiti životni vijek.

Čovjek treba da uživa u svakom svom danu i radi samo ono što ga ispunjava, koliko god je to moguće. Postoje dokazi ispitivanja koja su rađena na muškarcima i dokazano je da oni koji imaju normalne i redovne seksualne odnose žive i do 50 posto duže od onih, koji ih nemaju redovno.

 

Stres utiče na dužinu ljudskog života

U današnje vrijeme, nažalost, jako je malo ljudi koji nisu izloženi stresnim situacijama koje utiču na njih. Stres skraćuje život za 5 i po godina što su dokazale i neke medicinske studije. Postoje razni uzročnici na koje čovjek može sam uticati i pokušati da smanji stres koliko je to moguće.

Svađe, loši porodični odnosi, posao, loše nansije, sve to utiče na stres. Osoba koja je pod stresom svoju krv usmjerava na srce, mozak i pluća što nikako nije dobro za opšte zdravlje, pa samim tim može biti i uzrok raznim bolestima koje čovjeku mogu skratiti život drastično.

Ukoliko se kod čovjeka pojavi preskakanje srca, problemi sa snom, stalna prehlada, pad koncentracije, mučnina i gubitak glasa, znači da se nalazi pod velikim stresom koji preti da u velikoj meri skrati njegov životni vijek. Veoma je teško izbeći stres u potpunosti u današnjem vremenu, ali ljudi se uvek trebaju truditi da učine nešto lijepo i korisno za sebe i svoje zdravlje.

Uvijek se treba odvojiti malo vremena samo za sebe. Da li će to biti nekoliko minuta ili pola dana nebitno je. Tada je samo važno da se čovek u potpunosti posveti samo sebi, radi stvari koje ga opuštaju i ne misli ni na šta drugo osim na sebe.

Redovne medicinske kontrole

Naravno, pored svih stvari koje čovek može učiniti sam za sebe, jedna je neminovna, a to je i odlazak kod ljekara. Kako bi se sprečila pojava prerane smrti potrebno je redovno se kontrolisati, kako bi se ukoliko postoji neki problem pronašao i riješio na vreme. Genetika igra veliku ulogu kada su mnoge bolesti u pitanu, pa i sama dužina življenja, ali ipak ne može se stalno osloniti samo na genetiku i u potpounsti joj vjerovati. Kako naš narod kaže: “Uvijek je bolje spriječiti, nego liječiti”.

(stil.kurir.rs)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!