AKO JE ĐURĐEVDAN VEDAR I VJETROVIT, EVO KAKVO NAS VRIJEME OČEKUJE: Narodno vjerovanje koje nikad ne omane!

Đurđevdan je jedan od najvećih proljećnih praznika. Prema narodnom, običajnom računanju vremena, Đurđevdan je polutar godine: vrijeme se računalo od i do Đurđevdana.

Kuće se kite vrbom i zelenilom. Pletu se vijenci od bilja i ljeskovog pruća koji se bacaju na kućni krov ili zadjenu za kapiju i stajska vrata.

Mnogi do ovog proljećnog praznika ne jedu ovčje mlijeko i jagnjeće meso, a do Đurđevdana ne spavaju u prirodi. Pored toga, mnogi ne muzu koze i ovce do tog dana i na Đurđevdan prvi put pomuzu svu sitnu stoku i prave sir, čija se prva grudva nosi svešteniku da je blagoslovi.

Ako je na Đurđevdan vedro, vjeruje se, biće rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, ljeto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan svetoga Marka, ljeto će biti kišovito.

Inače, Ederlezi / Đurđevdan je najveći, najradosniji i najstariji romski praznik. To je praznik kojim se slavi dolazak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda s kojima Romi žive.

Đurđevdan se smatra za granicu između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve. Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i vjerovanja, pa i magijskih radnji.

Đurđevdan je ujedno krsna slava mnogih pravoslavnih Srba i Roma, a, prema narodnoj pjesmi, bio je krsna slava i Kraljevića Marka.

Na taj dan se Romi osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično sе na ovaj dan jede janjetina. Kao nomadski narod Romi su ovim praznikom obilježavali završetak zimovanja i snjegova i početak proljeća i toplijeg vremena, vrijeme bujanja prirode, pa su pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put. Romi ovaj praznik slave bez obzira na vjeru, bili oni pravoslavni ili pripadnici islamske vjere. Romi koji su katolički kršćani praznik obilježavaju po gregorijanskom kalendaru, pod imenom Jurjevo ili Đurđevo. Pripreme za Đurđevdan Romi započinju dan prije, spremanjem hrane i kolača. Za neke Rome je veoma je važno i kupanje na rijeci, prije sunca. Ponekad se u rijeku bacaju vijenci od raznog cvijeća ili se izlijeva mlijeko. Nakon toga počinje slavlje uz muziku, ples, pjevanje i razne igre.

error: Content is protected !!