Psiholozi, stomatolozi, parapsiholozi i duhovni iscjelitelji o bruksizmu: Noćno škripanje zubima – znak opsjednutosti ili emocionalnog stresa?!

Kroz ljudsku historiju, mijenjala su se i mišljenja o bruksizmu. Nekada je smatran demonskim znakom te su se u skladu s tim i izvodili određeni rituali. U nekim krajevima svijeta škripanju zubima i nije se posvećivala određena pažnja. Smatran je poremećajem koji ne ostavlja posljedice i prolazi sam od sebe… Kod bruksizma stomatolozi savjetuju da im se obavezno javite kako bi sanirali postojeća i spriječili dalja oštećenja, psiholozi preporučuje psihološke terapije i izbjegavanje stresa, a duhovni iscjelitelji “skidanje” crne magije…

Ukoliko ste se nekada suočili sa noćnim škripanjem zubima, ili ste primijetili da to radi neko u vašoj porodici, znajte da ste patili od bruksizma. Vjerovatno o tome niste ništa znali dok vas nije upozorio neko ko spava u istoj prostoriji s vama. Tada ste se, ukoliko ste se zainteresirali za vaš problem, sigurno naslušali raznih priča, od one kako je to klasični zdravstveni problem pa sve do toga kako ste opsjednuti samim vragom.

Ono što je činjenica jeste da se zubi na taj način oštećuju te je neophodno poduzeti sve potrebne mjere kako bi se bruksizam spriječio i liječio.

Znak demona?

Bruksizam je stručni izraz za prekomjerno, forsirano stiskanje i škripanje zubima koje nije povezano sa žvakanjem hrane, a pogotovo se javlja noću. Veoma je česta pojava, a statistika kaže da se najčešće javlja kod osoba starijih od 25 godina kod oba spola.

Naučnici smatraju da čak svaka odrasla osoba u nekom periodu života ima epizode bruksizma. Međutim, oni još uvijek ne daju precizan odgovor na pitanje zašto se ritmična aktivnost mišića u toku spavanja karakteriše istovremenom aktivnošću i “otvarača i zatvarača usta” umjesto njihove naizmjenične aktivnosti koja je tipična za žvakanje.

Koliko god ljudi oko nas tvrdili da škripanje zubima nije opasno, znajte da medicna kaže da kada žvaćemo hranu, razvijamo jaku silu koja utječe na površinu zuba.

Kada noću škripimo zubima, nema hrane da ublaži ovaj pritisak tako da se jačina sile skoro duplira i dovoljna je da prouzrokuje trajno oštećenje zuba. Može doći do pucanja zubne gleđi, preloma zuba, povlačenja desni s vratova zuba, oštećenje potpornog aparata zuba koje dovodi do gubitka zuba, oštećenje donjoviličnog zgloba. Vremenom dolazi i do pojave izuzetno jake osetljivosti zuba i bolova u zglobovima, ušima i glavi, što stvara veliku napetost i nervozu kod pacijenata…

Kroz ljudsku historiju, mijenjala su se i mišljenja o bruksizmu. Nekada je smatran demonskim znakom te su se u skladu s tim i izvodili određeni rituali i egzorcizmi. U nekim krajevima svijeta škripanju zubima i nije se posvećivala određena pažnja. Smatran je poremećajem koji ne ostavlja posljedice i prolazi sam od sebe.

Kriva je genetika?

Dok su uzroci dnevnih parafunkcija uglavnom loše navike, noćni bruksizam ima mnogobrojne i raznovrsne faktore nastanka.  Ono što se danas pretpostavlja jeste da je ta navika najčešće u vezi sa emocionalnim stresovima, napetošću, strahom ili zamorom. Zbog toga se danas bruksizam ubraja u parasomnije – poremećaje udružene sa spavanjem. Pored bruksizma, u parasomnije spadaju i mjesečarenje,  noćni strah, košmarni snovi, noćna epilepsija…

Osim pomenutog, smatra se da su krivci za pojavu noćnog škripanja zubima i određeni lijekovi i psihoaktivne supstance ali i depresija, šizofrenija, parkinsonizam…

Smatra se da je utjecaj dnevnih stresnih događaja kod onih koji škripe zubima najznačajnici i da je intenzitet epizoda škripanja u toku noći srazmjeran količini dnevnog stresa (problemi na poslu, gubitak posla, svađe u porodici, fizička iscrpljenost, neuspješno obavljen zadatak). Za bruksiste, kako su nazvani oni koji škripe zubima, se tvrdi da su hiperaktivne osobe, perfekcionisti, anksiozni, nezadovoljni, da su osobe koje se lako isprovociraju i koje su često prekritične.

Neki naučnici čak navode i genetsku predispoziciju za nastanak bruksizma. Pretpostavlja se i da nedovoljno unošenje magnezijuma putem hrane može da doprinese nastanku bruksizma jer ovaj nutritivni element ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju mišića i nerava.

Pobornici parapsihologije i oni koji se bave duhovnim liječenjem škrgutanje zubima vide kao jedan od simptoma crne magije, odnosno sihira.

Međutim, usprkos svim tim brojnim teorijama, ni danas se sa sigurnošću ne zna koji su tačni uzroci bruksizma. Mi donosimo različite teorije od naših istaknutih parapsihologa, psihologa, stomatologa i duhovnih iscjelitelja.

 

Doc.dr. Aneta Sandić, vlasnica psihijatrijske ordinacije “Dr. Sandić”

Bruksizam je relativno bezopasan

  • Bruksizam se smatra jednim od poremećaja spavanja. Prouzrokovan je tjeskobom. Uglavnom je relativno bezopasan, pogotovo ako se ne pojavi u dječijoj i docnije pubertetskoj dobi. U ekstremnim sučajevima može oštetiti zube subjekta. Liječiti se može psihološkim metodama, kao i medikamentima ako je potrebno. Sreće se kao jedan od manje rijetkih simptoma. Do sada se niko u ordinaciju nije bratio prevashodno iz tog razloga – o bruksizmu je izjavila doc. dr. Sandić

Dr. Jasna Guska, stomatolog

Bruksizam je problem pred kojim se ne smije žmiriti!

Dr. Jasminka Guska, jedna od najpoznatijih srajevskih stomatologa za bruksizam kaže da je parafunkcionalna aktivnost kod koje nastaje agresivno, nefunkcionalno, stalno ili povremeno, škripanje ili stiskanje zuba o zub u toku dana ili noći.

  • Imate li učestale jutarnje glavobolje, bolne zube, nelagode u viličnom zglobu i na kraju “škripite li zubima”, tada znajte da bolujete od bruksizma. Javlja se kao posljedica nervoze ili stresa kod odraslih, zamora i straha pri čemu je nesvjesno stiskanje zuba povezano sa snažnim pokretima donje vilice, lijevo-desno, naprijed-nazad zbog čega dolazi do oštećenja gleđi, cdentina…

– Zubi ogolijevaju, abraziraju. Postaju osjetljivi na podražaje: slatko, kiselo, hladno… Zbog ovog problema neophodno je da se obratite što prije svome stomatologu – upozorava vlasnica Privatne stomatološke ordinacije Guska dr. Jasminka.

Ona u ordinaciji, kaže, za takve pacijente ima terapije u vidu nadoknade izgubljenog tkiva, masaže, vježbi temporomandibularnog zgloba i najvažnije udlage koje se prave za svakog pacijenta  ponaosob.

  • Ova parafunkcija ne daje nam za pravo da žmirimo pred ovim problemom – kaže dr. Jasminka.

Ahmed Srabović, doktor alternativne medicine, parapsiholog

Krivac je depresija i anksioznost!

Za noćno škripanje doktor aletranativne medicine Ahmed Srabović kaže da je u 90 posto slučajeva posljedice anksioznosti i depresivnih stanja.

  • Baš ovih dana sam imao tri takva slučaja gdje su pacijenti imali i noćno škrgutanje zubima. Kod njih se radilo o klasičnom depresivno-anksioznom poremećaju. To je problem koji se često javlja i kod djece, najčešće kada dobiju brata ili sestru i stvar je psihičkog stanja – tvrdi dr. Srabović.

Na pitanje da li bruksizam može imati ikakve veze sa parapsihološkim pojavama odgovara da može, ali su to izuzetno rijetki slučajevi.

  • Kada je osoba u depresiji, ona je više podložna crnoj magiji i negativnim energijama te se kao rezultata toga može javiti i bruksizam. Međutim, to je jako rijetko i škripanje zubima, ponavljam, vezano je dnevni stres, psihičko stanje osobe… Sa crnom magijom to skoro nema nikakve veze – kaže Ahmed Srabović.

Kao terapije za bruksizam on u svojim centrima alternativne medicine nudi psihoterapije, fizikalne vježbe i bioenergetske tretmane.

Noćno škripanje zuba kod djece

Kada se javi kod djece, noćno škripanje zubima se pripisuje postojanju nelagodnosti kao što su prehlada, infekcije uha ili alergija i najčešće prolazi spontano i ne ostavlja posljedice.

Međutim, škripanje kod djece ipak može imati i dalekosežne posljedice. Naime, naučnici s Univerziteta u Zapadnoj Virginiji u svojoj studiji su pokazali da se djeca koja barem jednom sedmično intenzivno škripe zubima puno manje uključuju u društvene aktivnosti. Iako se broj djece koja škripe smanjuje s godinama, neki se toga ne riješe u potpunosti.

Škripanje mliječnim zubićima rijetko izaziva posljedice. Može, ali rijetko, uzrokovati glavobolje ili bol u viličnom zglobu. Ukoliko se dijete ujutru žali na ovakve tegobe, ili na preveliku osJetljivost zuba, ukoliko njegovi zubići izgledaju previše istrošeno: mudro je ipak porazgovarati sa stomatologom.

Evo i nekoliko savjeta koji se mogu čuti od stručnjaka šta uraditi kako biste pomogli djetetu da se otarasi ove navike:

Umanjite djetetu stres, naročito u satima prije spavanja

Probajte s masažom ili vježbama istezanja kako bi se mišići opustili

Potrudite se da vaše dijete unosi što više vode, jer i dehidracija može biti povezana sa škripanjem zubima

Zamolite stomatologa da pregleda djetetove zubiće i procijeni je li potreban kakav tretman.

(Arhiv Aure)

Komentari

komentara