Hrana i lijek: Gljive: odlični saveznici u borbi protiv karcinoma i još desetak bolesti!

Ukusna su i zdrava namirnica, ali i veoma ljekovita. Gljive jačaju imunitet, bore se protiv virusa, imaju protuupalno, antikancerogeno i antibakterijsko djelovanje, pomažu u liječenju autoimunih bolesti, poboljšavaju pamćenje i koncentraciju, reguliraju nivo šećera u krvi, otklanjaju umor, slabost i nesanicu, pospješuju regeneraciju jetre, liječe alergije, astmu, dermatitis i psorijazu.

Upotreba gljiva u ljekovite svrhe ima jako dugu tradiciju u istoriji civilizacije. Posebno je ova kultura prisutna na Dalekom istoku. Zapad se počeo za gljive interesovati tokom zadnjih nekoliko decenija. Gotovo svake godine se objavljuju nove naučne studije, sa ozbiljnim naučnim istraživanjima.

Pretpostavlja se da je u svijetu poznato oko 140.000 vrsta gljiva, a genetski, farmakološki i hemijski ispitano je veoma mali broj: tek nekoliko desetina hiljada. Može se samo pretpostaviti koliko od daljnjih istraživanja viših gljiva čovječanstvo može profitirati. A da ne spominjemo potencijale koji se kriju u mikroskopskim gljivama koje proizvode bioaktivne metabolite (na pr. Penicillium, Aspergillus i dr.), sa već odavno dokazanim ljekovitim osobinama.

Da bi preživjele u okolišu gljive proizvode različite tvari sa antibakterijskim i fungicidnim svojstvima, ali se danas u framaceutskoj industriji od svih tih korisnih tvari koje se mogu dobiti od mikroskopskih gljiva, koriste samo antibiotici. Nedavno je otkriveno da aktivna tvar – ganomycin koju proizvodi gljiva Ganoderma pfeifferi Bres. zaustavlja rast bakterija Staphyloccocus aureus, otpornih na postojeće antibiotike, a pored toga ekstrakt od ove gljive spriječava razvoj mikroorganizama koji uzrokuju različite kožne bolesti.

Mogli bi ovdje nabrajati ostale već poznate tvari sa antibakterijskim i antivirusnim svojstvima pronađenih kod npr. Ganoderme lucidum ( hrastove sjajnice), Lentinus edodes (shi take), Inonotus obliquus (čaga), Trametes versicolor (Šarena tvrdokoška) i drugih, iz kojih se vidi da ljekovite gljive kriju još mnoštvo tajni, koje bi mogle biti korisne za čovjeka.

Kod nas u BiH su poznate vrganj, lisičarka, pečurke, reduše, lisičarka, crna truba, prosenjak… Sakupljaju se od maja do jeseni. Koriste se kao ishrana u domaćinstvo, ali i kao odličan izvor zarade jer su im dobre cijene u otkupnim stanicama.

Nema sumnje, gljive su namirnica koju, osim vegana, izrazito cijene i svi oni koji na tanjiru žele imati nutrijentima bogate, a kalorijama siromašne namirnice, baš kao i poklonici raznovrsne ishrane koji neće propustiti uvrstiti gljive u svoje jelovnike.

LIJEČENJE GLJIVAMA

Ubijaju ćelije raka, regulišu pritisak i šećer, jačaju imunitet

Najstarija i najpoznatija gljiva, koja služi kao prirodni lijek, je Ganoderma Lucidum, koju u Japanu također zovu „gljiva besmrtnosti“.

Kod nas se malo zna o tome, no u nekim dijelovima svijeta, tradicija upotrebe gljiva u liječenju različitih oboljenja prisutna je hiljadama godina.

Drevne medicinske tradicije svijeta prepoznale su i hranjive vrijednosti gljiva, pa danas imamo slučaj da gljive, osim u medicinske svrhe koristimo i kao sastojak u mnogim tradicionalnim jelima i čajevima. Unazad pedesetak godina naučnici su se počeli aktivno baviti istraživanjem ljekovitosti gljiva. Posebno zanimanje izazivaju istraživanja koja potvrđuju učinkovitost gljiva u borbi protiv virusa i zloćudnih bolesti.

Gljive sadrže brojne biološki aktivne tvari poput saponina, fitosterola, betulinske kiseline, betulina, stotina vrsta polisaharida, beta glukana, melanina, germanija i lanosterola. Sadrže i vrijedne nutrijente poput magnezija, kroma, željeza i vitamina skupine B. Također, gljive obiluju i vitaminom D, koji je jako značajan za dobar imunitet organizma i zaštitu od karcinoma.

Mnoge vrste gljiva su bogate aktivnim tvarima koje su izuzetno učinkovite u borbi protiv raka, ali i u prevenciji zloćudnih bolesti. Betulinska kiselina se zajedno s beta-glukanom veže za receptore ćelija raka i olakšava organizmu njihovo prepoznavanje i uništenje. Osim toga, betulinska kiselina i enzim kaspaza 3 uništavaju bjelančevine u ćeliji raka i potiču njihovu apoptozu (smrt).

Brojni polisaharidi u ljekovitim gljivama, zajedno s betulinskom kiselinom, usporavaju ili u potpunosti zaustavljaju razvoj enzima topoizomeraze, neophodnog za rast i umnožavanje ćelija raka.

Gljive jačaju imunitet, bore se protiv virusa, imaju protuupalno, antikancerogeno i antibakterijsko djelovanje, pomažu u liječenju autoimunih bolesti, poboljšavaju pamćenje i koncentraciju, reguliraju rnivo šećera u krvi, otklanjaju umor, slabost i nesanicu, pospješuju regeneraciju jetre, liječe alergije, astmu, dermatitis i psorijazu.

Gljive sprječavaju bolesti srca i krvnih žila, pospješuju cirkulaciju, pomažu u liječenju artritisa i reume, poboljšavaju seksualne funkcije, pojačavaju izdržljivost i snagu organizma, ublažavaju nuspojave kemoterapija.

Ljekovite gljive pomažu u liječenju kardiovaskularnih bolesti. Tako je reishi gljiva poznata kao izuzetan saveznik u borbi protiv bolesti srca, moždanog udara i visokog krvnog pritiska.

Najstarija i najpoznatija gljiva, koja služi kao prirodni lijek, je Ganoderma Lucidum, koju u Japanu također zovu „gljiva besmrtnosti“.

Burton Goldberg, stručnjak alternativne medicine, objavio je studiju u kojoj su 54 osobe s povišenim krvnim pritiskom, čiji organizam nije reagirao na klasične lijekove, konzumirajući reishi tri puta dnevno tokom četiri sedmice znatno snizile krvni pritisak.

Ljekovite gljive pozitivno djeluju i u suzbijanju virusa herpesa, HIV-a i hepatitisa. Imaju takozvano imunomodulatorno djelovanje. Kada je to potrebno, pojačavaju snagu imuniteta, a kod pretjeranog rada imuniteta smanjuju imunološki odgovor.

Autoimune bolesti javljaju se uslijed nepravilne reakcije imuniteta kada imunološki sistem vlastite ćelije prepoznaje kao strane te ih uništava. Upravo zbog toga ljekovite gljive mogu uveliko pomoći kod autoimunih bolesti poput alergija, lupusa, dermatitisa, psorijaze i artritisa.

Dokazano je da je ljekovitost gljiva pojačana uz prisutnost vitamina C te se stoga preporučuje konzumiranje vitamina C zajedno s gljivama.

Godišnje Bosanac pojede oko dva kg. gljiva!

Zanimljivo je da stanovnici BiH nemaju razvijenu naviku upotrebe gljive u ishrani. Godišnje u prosjeku pojedemo oko dva kilograma po stanovniku, što nas svrstava na dno ljestvice u Evropi.

Istovremeno, bilježi se porast godišnje proizvodnje gljiva. Prema najnovijim podacima prošle godine se u BiH proizvelo preko tri tone gljiva. Problem je što još uvijek nismo ovladali tehnologijama kojim će se proizvoditi veće količine, jer za gljivama iz BiH vlada veliko interesovanje i u svijetu.

Posebno je razvijeno gljivarstvo na području Tuzlanskog kantona. Ovdje se uzgojem gljiva profesionalno bavi 30 – tak proizvođača, dok onih koji gljive uzgajaju iz hobija ima oko 100. Od većih fabrika u Gradačcu postoji kompostara za uzgoj šampinjona, dok u Gračanici postoji kompostara za uzgoj bukovače.

– Uspjeli smo nivoom proizvodnje, svježinom gljiva i cijenom potisnuti uvozne gljive – kaže Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije uzgajivača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona.

„Željezni“ tartufi i ukusni vrganji

Osim što su ukusne, gljive su i izrazito zdrava namirnica i to ponajprije zbog značajne količine prehrambenih vlakana, bjelančevina, aminokiselina, vitamina (uključujući B1, B2, B12, C, D i E) i minerala u tragovima koje sadrže, kao i činjenice da imaju vrlo malo masnoća i kalorija.

Čak 80 do 93 posto u sastavu gljiva čini voda, a u preostaloj suhoj tvari dominantni su proteini kojih ima i do 50 posto, zatim ugljikohidrati te vrlo mala količina masti (0,5 g na ukupan težinski dio).

S najviše željeza (3,5 mg na 100 g) mogu se pohvaliti tartufi, inače bogati i cinkom, bakrom i kalcijem, a bukovače se ističu po dobrom aminokiselinskom sastavu, bogatstvu minerala te dosta hitina i celuloze, dok su okusom nenadmašni vrganji, bogati B vitaminima i mineralima.

Paul Stamets: Gljive mogu spasiti svijet!

Paul Stamets, mikolog koji proučava svijet gljiva već više od trideset godina i autor je mnogih knjiga i radova iz ove oblasti, o ljekovitoj moći gljiva i njihovom značaju za život na Zemlji kaže slijedeće:

Gljive ne samo da su vrhunska poslastica, one u narodu slove kao zamjena za meso. Bogat su izvor mineralnih tvari, vlakana, aromatskih spojeva, vitamina B kompleksa, te bjelančevina koje sadrže gotovo sve bitne aminokiseline.

Takođe, sadrže vrlo malo masti, bez holesterola su, kao i kalorija i glutena. Pored toga, one su veliki izvor vitamina D.

Njihova funkcija nije samo prehrambena.  Mnoge od njih imaju mogućnost velikog utjecaja u liječenju, ali i djelovanju na okolinu, pa i na planete na kojima je potencijalno moguć život ljudi.

Gljive mogu pomoći u filtraciji otpadnih voda čisteći nitrate, endokrine disruptore i ostatke farmaceustkih lijekova,

Gljive mogu pomoći  u rješavanju problema s insektima kao ciljani, neškodljivi pesticid,

Sadnja simbiotskih gljiva ubrzava rast mlade šume. Dakle, pomažu u pošumljavanju

Gljive pomažu u poljoprivredi, gdje dodavanje mikoriznih gljiva na tlo može poboljšati prinose, bez potrebe za toksičnim hemijskim gnojivima,

Gljive se mogu koristiti kao biogorivo, jer uzgoj gljiva zahtijeva daleko manje tla i drugih resursa od najčešće uzgajanih usjeva za ovu svrhu,

Gljive pomažu  u čišćenju zona zahvaćenih radijacijom, jer imaju veliku sposobnost upijanja teških metala,

Gljive u medicini mogu pružiti nove lijekove za liječenje bakterijskih, virusnih i kancerogenih oboljenja.

Dnevno ubere 129 kg. vrganja

Vlado Kukavica je nezvanično rekorder po branju vrganja. On je znao za jedan dan ubrati preko 120 kilograma ove ghljive. Inače, Vlado slovi za velikog poznavaoca gljiva ljekovitog bilja, a svoje znanje, koje je sticao od malih nogu, pošto voli i da bere i da konzumira gljive, upotpunio je stručnom literaturom.

Boro Marić, instruktor gljivarstva: U sezonama se od gljiva može zaraditi veliki novac

U većini otkupnih stanica u BiH vrganji se plaćaju po pet KM za kilogram, a u maloprodaji cijene su i veće.

– Može se zaraditi veliki novac u sezonama, to su uglavnom proljeće, kad kreće smrčak i neke proljetnje vrste gljiva, smrčak je i najskuplji, u ljeto kada naiđu vlažni valovi, kad ima više kiše, a jesen da i ne govorim, od polovine septembra, pa do polovine novembra – kaže Boro Marić, instruktor gljivarstva.

Postoje i procjene da oni koji dobro poznaju gljive godišnje mogu “ubrati” i po 20.000 KM.

–           Ako ih ima, može da se zaradi, pogotovo ako se te gljive dobro osuše. Suhe gljive, kad im nije sezona, u zimu, su mnogo skuplje i ljudi koji sakupljaju mogu još veću cijenu da postignu – objašnjava Marić.

 

Komentari

komentara