Aura među kalemarima koji žele sačuvati autohtone bosanske sorte voća: Naše autohtone voćke imaju životni vijek i do 200 godina, a uvozne jedva da dožive tri decenije!

 

 Oni, najcjenjeniji među voćarima, kalemljenjem i presadom, žele “vratiti” u voćnjake autohtone sorte jabuka (miriski, senabija, bjelica, šarenika, šećerlama), krušaka (jeribasmi, miholiki, mednjača), šljiva (požegača, bjelošljiva), trešanje “hašlame”…

Poznato je da su uvozne sorte voća ugrozile autohtone bosanske sorte, među kojima su neke, nažalost, zauvijek nestale. U utrci za profitom neki vlasnici plantaža „nemaju vremena“ da se bave ovim „problemom“, ali, kako reče jedan visočki voćar, uvijek će biti onih koji su odlučni da sve učine kako bi spasili, „domaće blago“ presadom i kalemljenjem.

Među takvim su naši sagovornici koji s ponosom ističu da je sve više mlađih voćara kod kojih preovladava želja da se „podmlade“ voćnjaci sortama voća o kojima su brinuli njihovi očevi i djedovi. Lijepo to reče voćar i kalemar Hajrudin Čeberić iz Rakovice kod Sarajeva:

  • Domaće voće nas je hranilo kada pojma nismo imali šta je to „delišes“ ili druge uvozne sorte jabuke koje su preplavile naše voćnjake i tržište. Na bosanskom zraku ne može meni nikada mirisati i sladiti tuđa voćka kao što su naše domaće voćke čija i imena sve govore; mirisavke, sladije, senabije, mednice, šećerlame.

Hajrudin Ceberic – Domace je najbolje

Višestoljetna tradicija

Prema kazivanju poznatog tešanjskog voćara Rušte Mahmutefendića domaće sorte trešnje: “ašlame”, hrušćevi i višnje kaleme se od kraja januara do početka marta; kruške, šljive, kajsije, breskve i mušmule od početka marta do početka aprila, jabuke od sredine marta do sredine aprila mjeseca.

  • Na našim prostorima to je višestoljetna ustaljena tradicija kalemljenja jabuka; miriski, senabija, bjelica, šarenika, šećerlama, kruška; jeribasmi, miholiki, mednjača, šljiva; požegača, bjelošljiva, trešnje “hašlame” – veli Mahmutefendić, pobornik omasovljenije proizvodnje i zaštite domaćih sorta voća.

I Milan Blagojević, voćar iz Karakaja kod Zvornika, želi „vratiti“ domaće sorte voća na svoje imanje.

– Želim spasiti svaku autohtonu voćku i prikupiti sve vrste koje se nalaze na našoj regiji i prenijeti ih na moje imanje. Prikupio sam dobar dio, neke od njih daju plod, a dosta ih je i u fazi rasta – kazao je Milan i s ponosom istakao kako u svojim voćnjacima ima 150 različitih voćki i to: jabuke, kruške, dunje, breskve, trešnje, šljive.

Ljubav prema voćarstvu        

Među kalesijskim voćarima koji kalemljenjem „vraćaju“ u voćnjake domaće sorte jabuke, kruške, šljive, trešnje i drugih vrsta nadaleko je poznat Suljo Arnaut iz naselja Prnjavor. Još prije rata, dok je živio u okolini Zvornika, Suljo je iza sebe ostavio zavidan broj voćnjaka u kojima je sačuvao naše brojne autohtone sorte voća, a danas to čini na području Kalesije.

  • Kalemarstvo je prije svega ljubav prema Božijim mivkama, pa tek onda zanat kojeg sam naučio od mog oca i djeda – kazao je Arnaut.

Kao i Arnauta, ljubav prema voćarstvu čini sretnima i uspješnim poljoprivrednicima Ninu i Petra Ninića iz Bosanskog Novog. Ninići kažu da se bave proizvodnjom sadnica starih i otpornih sorti voća s ciljem očuvanja autohtonog sortimenta i proizvodnje zdravog voća, jer su stare sorte, kako tvrde, pogodne za gajenje bez hemijskih tretmana.

Sličnih primjera možemo naći diljem naše domovine, što ohrabruje da će domaće sorte opstati uprkos poplavi uvoznog voća koje je uglavnom tretiranio pesticidima i upitno je za zdravlje.

Rusto Mahmutefendic

 

Otporne na bolesti

Prema promišljanju Hajrudina Čeberića bosansko autohtono voće je u prednosti nad uvoznim i po izdržljivosti.

– Neke naše voćke imaju životni vijek i do 200 godina, a uvozne sorte jedva da dožive 30 godina. Baška je priča o sočnosti i slasti jabuke i kruške kojima su sladili usta i naši pradjedovi. Te naše sorte nikada nisu tretirane hemijskim sredstvima, otporne su na sve bolesti i klimatske uslove, a koliko su zdravije za pojesti, ne treba posebno govoriti – kazao je kalemar iz Rakovice.

Milan Blagojević

 

Narodni nazivi

Dug je spisak naziva  domaćih sorti voća. Nabrojaćemo samo neke. Jabuke: Bjelina, bobovec, bravina, dobrić, funtača, gorka, grehotulja, habikuša, kanjižka, konjuha, limunka, baščovanka, ljepocvjetka, masnjača, osmićka, ovčiji nos, pamuklija, paradija, pašinka, petrovača, zelenika, ramićka,ružica, samoniklica, sarija, senabija, saldija, šarenika, šimširka, žuja, parmenjka.

Kruške: Ahmetova, alatuša, alibegovača, aliđunka, avraška, batva, budaljača, kajzerica, urumenka, buzduhanlija, debelkora, dugulja, hambarka, jagodnjača, jeribasma, ječmenka, kaluđerka, kantaruša, karamut, lubeničarka, mesnjača, mednica, miholjača, minđušica, mirisavka, pjegavka, takiša, tikvenjača, turundžija, zelenkora, zimnjača, žutavka.

ZELENIKA, PETROVAČA, KALATUŠA, ŽUJICA, LJEPOTICA. Sorte kruške koje gaje su LUBENIČARKA, KARAMUT, VILJAMOVKA.
Od sorti trešanja se izdvaja neizostavna AŠLAMA

avljanje sadnica zaljubljenicima u stare sorte. Sjedište njihove proizvodnje je u Novom Gradu, s tim da isporuke vrše širom banjalučke regije, kao i širom Bosne i Hercegovine.
Za cilj imaju formiranje svijesti kod ljudi koji imaju uslove da se bave proizvodnjom voća za vlastite potrebe, da zasnuju male zasade za svoju porodicu i sebe, a da osnova tih zasada budu upravo stare sorte, jer su one pogodne, kako je naglašeno, za gajenje s minimalnom primjenom hemijskih zaštitnih sredstava. U njihovom rasadniku možete naći zasade jabuke, od kojih imaju sorte ZELENIKA, PETROVAČA, KALATUŠA, ŽUJICA, LJEPOTICA. Sorte kruške koje gaje su LUBENIČARKA, KARAMUT, VILJAMOVKA.
Od sorti trešanja se izdvaja neizostavna AŠLAMAU njihovom rasadniku možete naći zasade jabuke, od kojih imaju sorte ZELENIKA, PETROVAČA, KALATUŠA, ŽUJICA, LJEPOTICA. Sorte kruške koje gaje su LUBENIČARKA, KARAMUT, VILJAMOVKA.
Od sorti trešanja se izdvaja neizostavna AŠLAMA.

(aura.ba)

 

Komentari

komentara